Dijabetes je bolest koja zahteva poseban i temeljan pristup, da bi se pacijentima omogućila bolja kontrola njihovog stanja. U toj borbi, informisanje pacijenata igra ključnu ulogu. Dr Anka Puzić navodi najčešća pitanja koja pacijenti postavljaju prilikom započinjanja terapije, uključujući i aspekte ishrane i fizičke aktivnosti, kao i važne savete i informacije koje su od suštinskog značaja za očuvanje zdravlja i efikasno upravljanje dijabetesom.
„Prvo pitanje koje pacijenti postave kada im uvedemo terapiju je da li je ta terapija doživotna, odnosno da li će oni do kraja života morati da koriste tu terapiju. Zatim slede pitanja koja se odnose na to da li će morati da prestanu da konzumiraju svoju omiljenu hranu, da li to znači da će jednog dana morati da pređu na insulin, i interesuju se za namirnice koje su od značaja za njihovo zdravlje. Interesuje ih koje se namirnice preporučuju a koje bi trebalo da izbace iz ishrane, kako fizička aktivnost utiče na koncentraciju šećera u krvi. Zbog ograničenih pregleda i velike opterećenosti lekara, 2016. godine uveli smo savetovalište za dijabetes, gde pacijenti pored informacija koje dobijaju od izabranog lekara mogu da dobiju sve informacije koje su značajne za njihovo zdravlje i bolest. Najčešće naglašavamo da je terapija doživotna i da stepen terapije dosta zavisi od njih samih – da li će se pridržavati higijensko-dijetetskog režima. Ako su gojazni, da li će smanjiti telesnu težinu, biti fizički aktivni i da li će se pridržavati smernica koje im izabrani lekar pruži. Što se tiče prelaska na insulin, to zavisi od reagovanja pacijenta na oralnu terapiju. Mi pacijente ne upućujemo na endokrinologu, osim kada je to neophodno za prelazak na insulinsku terapiju. To delimično radimo u Opštoj bolnici Šabac. Pacijentima pružamo pomoć u okviru savetovališta i nakon toga se pacijenti isprate ili kroz savetovalište ili kroz naloge izabranih lekara polivalentnoj patronaži. Pacijenti dobijaju tačne smernice šta treba da koriste od namirnica, i uvek im naglasimo da treba izbegavati proste šećere koji izazivaju nagle skokove glikemije. To je baš ono što pankreas, koji je inače iscrpljen, ne može da kompenzuje, a to su uglavnom gazirana pića, slatkiši i deserti. Preporučujemo im povrće u velikim količinama, ali im naglasimo da neko povrće mogu jesti u neograničenim količinama, kao što su boranija, brokoli, spanać i pasulj, dok neko drugo, kao što su krompir, grašak, cvekla i crni luk, treba konzumirati u manjim količinama. Rezerve proteina mogu dobiti iz pilećeg i ćurećeg mesa, a riba je takođe veoma zdrava za dijabetičare. Preporučujemo hranu koja sadrži dosta biljnih vlakana, redovno pružamo pisana uputstva i savetujemo ih o higijeni, ali i upozoravamo da ne nose preterano neudobnu obuću i da se tuširaju u vodi koja nije previše topla, jer u jednom periodu bolesti pacijenti često ne osećaju da im to smeta,“ objašnjava Anka Puzić iz iz Doma zdravlja Bogatić.